SVE NAS JE MANJE I MANJE!

Sve dugoročne procjene, pa i one o broju stanovnika na nekom prostoru, uglavnom su nezahvalne jer ne uzimaju u obzir veće promjene, već se povode po trendovima iz kojih izvlače dalekosežne zaključke. Naprimjer, procjene UN-a o demografskim kretanjima napravljene prije tridesetak godina sigurno nisu uzimale u obzir buduće ratove na Balkanu, pa su, prema tome, bile netačne. Odnosno, metodološki ispravne, ali u konačnici promašaji.

Ovakve procjene, naravno, ne uzimaju u obzir moguće ratove, epidemije, kao ni zemljotrese, cunamije, poplave i druge elementarne nepogode. Ali pokazuju šta će se dogoditi ne dođe li do nekih krupnih i teško predvidivih promjena – političkih, ekonomskih, demografskih, prirodnih… Također, nije moguće predvidjeti ni proces migracija, to hoće li neka država doživjeti ekonomski bum, kakav je, naprimjer, doživjela Irska u ovom stoljeću, pa će, umjesto što je tradicionalno iseljenička, postati atraktivna za migrante iz svih dijelova svijeta, uključujući i zemlje Evropske unije.

Osamdeset godina ogroman je period da bi se rezultati nekih predviđanja uzimali zdravo za gotovo, kao neka neupitnost. Pogledajmo primjer Bosne i Hercegovine iz 1939. godine, dakle, prije osamdeset godina. U tom periodu dogodila su joj se dva rata, promijenila su se četiri politička sistema, na demografski razvoj utjecali su genocidi, protjerivanja miliona ljudi iz njihovih domova. Na demografiju su utjecala i paljenja tih domova, rušenje kulturnih i vjerskih objekata i mnogi drugi s ratovima skopčani događaji i procesi zbog kojih su dugoročna predviđanja napravljena 1939. izgubila svaki smisao. Ipak, posljednje procjene ukazuju na to da nesumnjivo postoje vrlo negativni trendovi koji vode ka znatnom smanjenju broja stanovnika kako Bosne i Hercegovine, tako i njoj susjednih država.

Na osnovu podataka o broju rođenih i umrlih prikupljanih posljednjih pet godina u oba bosanskohercegovačka entiteta, kao i u Brčko Distriktu, dakle od posljednjeg popisa stanovništva do kraja 2018. godine, može se potvrditi tačnost trenda koji pokazuju posljednje UN-ove procjene. Pritom treba znati da podaci o kojima govorimo, a koje su objavili Federalni zavod za statistiku, Republički zavod za statistiku Republike Srpske i Agencija za statistiku BiH, ne uzimaju u obzir migracije, odnosno nisu registrirale migrantski val naročito izražen od pristupanja hrvatske Evropskoj uniji 2013. godine, a što je, u prvom redu, utjecalo na znatniji odlazak građana Bosne i Hercegovine s dvojnim (bosanskohercegovačkim i hrvatskim) državljanstvom.

Prema službenim podacima korištenim i obrađenim u ovom tekstu, broj stanovnika Bosne i Hercegovine smanjio se za pet godina prirodnim putem, dakle uslijed smanjenog nataliteta, za 35.164, odnosno za 1%. Registrirano je ukupno 148.977 rođenih i 184.148 umrlih. Pad je zabilježen u oba entiteta, kao i u Brčko Distriktu. U Federaciji taj pad iznosi 0,39%, u RS-u 2,1%, a u Brčko Distriktu 0,89%. U Federacije se rodilo 8.606 beba manje nego što je registrirano umrlih osoba, u RS taj broj iznosi 25.813, a u Brčko Distriktu 745.

Statističke službe zabilježile su i nacionalnu strukturu rođenih i umrlih. Broj Bošnjaka u posljednjih pet godina prirodnim je priraštajem povećan za 5.451, Hrvata je manje za 12.157, Srba je manje 23.204, a ostalih 5.253. U procentima, Bošnjaka je u odnosu na popis iz 2013. godine više za 0,31%, Hrvata je manje za 2,23%, Srba je manje za 2,14%, a Ostalih je manje za 4,04%

Ako se podsjetimo nacionalne strukture s posljednjeg popisa, po kojem je Bošnjaka bilo 50,1%, Srba 30,8%, Hrvata 15,4%, a ostalih 3,7%, naročito se zanimljivim čine nacionalna struktura rođenih i umrlih u posljednjih pet godina. Udio bošnjačke djece iznosio je 55,4%, hrvatske 10,9%, srpske 30,1% , dok je ostalih bilo 3,6%. Među umrlim, pak, Bošnjaka je bilo 41,9%, Hrvata 15,4%, Srba 36,9%, a ostalih 5,7%.

Interesantna je i nacionalna struktura sklopljenih brakova u ovom periodu. U njima Bošnjaci sudjeluju za 56,4%, Hrvati s 10,3%, Srbi s 27,1%, a ostali sa 6,2%.
Ovi zbirni podaci ipak su nešto drukčiji promatramo li ih odvojeno, u entitetima i u Brčko Distriktu. Bošnjaci su u Federaciji imali prirodni rast od 0,43%, u RS-u ih je manje za 0,98%, a u Brčko Distriktu više za 1,06%. Srba je u Federaciji manje za 9,06%, u RS-u za 1,77%, a u Brčko Distriktu za 1,38%. I Hrvati, kao i Srbi, bilježe pad u svim dijelovima Bosne i Hercegovine. U Federaciji ih je manje za 2,23%, u RS-u za 4,35%, a u Brčko Distriktu za 4,48%.

Prema popisu stanovništva 2013. godine, Bošnjaka je u Federaciji bilo 70,4%, Hrvata 22,4%, Srba 2,5%, a Ostalih 4,6%. Međutim, nacionalna struktura rođenih i umrlih sugerira da će u skoroj budućnost, dođe li do popisa, ti rezultati biti znatno drukčiji. Među novorođenom djecom bošnjačke je 79,7%, hrvatske 16,2%, srpske 0,7%, dok je Ostalih 3,4%. Među umrlim, pak, Bošnjaka je 66,9%, Hrvata 24,4%, Srba 5,5%, Ostalih 3,2%. Bošnjaci su u Federaciji sklopili 79,7% od svih sklopljenih brakova od početka 2014. do kraja 2018. godine, Hrvati 14,5%, Srbi 1%, Ostali 4,8%.

U RS-u je prema popisu 2013. godine živjelo 14% Bošnjaka, 2,4% Hrvata, 81,5% Srba i 2,1% Ostalih. Međutim, među novorođenom djecom Bošnjaka je 5,4%, Hrvata 0,4%, Srba 90%, Ostalih 4,2%. Umrlo je 5,8% Bošnjaka, 2% Hrvata, 82,4% Srba i 9,8% Ostalih. U sklopljenim brakovima Bošnjaci su sudjelovali sa 6,6%, Hrvati s 0,7%, Srbi s 82,8%, Ostali s 9,9%.

U Brčko Distriktu je prema popisu 2013. godine živjelo 42,4% Bošnjaka, 20,7% Hrvata, 34,6% Srba i 2,4% Ostalih. Među rođenim u proteklih pet godina Bošnjaka je bilo 51,9%, Hrvata 5,8%, Srba 41,1%, Ostalih 1,2%. Umrlo je 37,3% Bošnjaka, 19,8% Hrvata, 42,8% Srba i 0,1% Ostalih. U sklopljenim brakovima Bošnjaci su sudjelovali s 48,4%, Hrvati s 12,8%, Srbi sa 38,8%, a Ostali s 0,1%.

Ono što je pokazao popis 2013. godine potvrdilo se i rezultatima zabilježenim nakon popisa, a to je da su Srbi u Federaciji i Hrvati u RS-u demografski najugroženija kategorija stanovništva. U ovom stoljeću broj Srba u Federaciji smanjuje se približno za hiljadu godišnje. Pad od 9,06% u proteklih pet godina u Federaciji u brojevima iznosi 5.121. Imajući na umu da je u tom periodu rođeno samo 698 Srba u Federaciji, da ih je tek 609 stupilo u brak, te da među preostalih pedesetak hiljada Srba dominira starije stanovništvo, kao i to da Srbi uglavnom žive u okruženju koje rezultira takozvanim mješovitim brakovima, trenutno svjedočimo nestajanju Srba u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Sličan je slučaj s Hrvatima u RS-u, čiji je broj već odavno ispod 30.000. U analiziranom petogodišnjem periodu u ovom entitetu rodilo se samo 177 Hrvata, dok ih je umro 1.466.

Premda su i dalje najpovoljniji rezultati kod Bošnjaka, analiza pokazuje da je i kod njih pad nataliteta sve veći te je vrlo moguće da će ove godine prvi put nakon rata i oni imati negativan prirodni priraštaj na razini cijele Bosne i Hercegovine, osim, možda, u Brčko Distriktu.

 

 

Piše: Mahir SOKOLIJA

Izvor: izdvojeno.ba

 

 

 

Pin It
Print Friendly, PDF & Email