Secesija Republike Srpske od BiH tehnički je nemoguća i gura Balkan u novi val nasilja

Tehnička nemogućnost otcijepljenja Republike Srpske od Bosne i Hercegovine mogla bi destabilizirati situaciju na Balkanu od koje unutarnji i vanjske snage mogu imati koristi. Takav bi se scenarij mogao dogoditi ako secesiju lobiraju treće zemlje koje Balkan smatraju prostorom geopolitičkog utjecaja i instrumentom vršenja pritiska na Europsku uniju.

Milorad Dodik, srpski član bosanskohercegovačkog Predsjedništva, izjavio je da Republika Srpska ima namjeru napusti Bosnu i Hercegovinu (BiH).

Prema njegovoj izjavi, potez je navodno uslijedio kršenjem Daytonskog sporazuma intervencijom međunarodnog faktora. Dodik vjeruje da je prvi koji je intervenirao bio visoki predstavnik; drugi je Ustavni sud.

Od sredine veljače predstavnici Republike Srpske izvučeni su iz središnjih državnih institucija nakon presude Ustavnog suda koja, prema njihovom mišljenju, premašuje njezinu nadležnost. Konkretno, Ustavni sud BiH presudio je da poljoprivredno zemljište automatski postaje vlasništvo države BiH, a ne njegovih sastavnih dijelova (entiteta: Bošnjačko-hrvatska federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska, kao i Distrikt Brčko). Međutim, Srbi vjeruju da im je na taj način oduzeto pravo upravljanja zemljom.

Dodik inzistira na tome da presuda Ustavnog suda BiH krši Daytonske sporazume kojima se 49% teritorija daje RS-u, a 51% zemljišta Federaciji BiH. Prema Sporazumu, država posjeduje samo državnu granicu.

Još 2018. godine službeni Beograd javno je izjavio da ne podržava referendum u RS-u strahujući od pogoršanja etničkih odnosa na svojim granicama, što bi moglo odvući Srbiju u novi krug sukoba. Međutim, ideja se našla u Rusiji, posebno ruskog veleposlanika u Bosni koji je priznao pravo bosanskih Srba na referendumu, istovremeno uvjeravajući Sarajevo da razumije njihove zabrinutosti. U RS-u Rusija vidi mogućnost da ojača svoje pregovaračke pozicije s EU-om podržavanjem nestabilnosti na Balkanu i, na taj način, prisiljavajući Bruxelles da od Moskve traži ulogu mirovnog posrednika. Njezin strateški cilj je stalna destabilizacija NATO-a i Europske unije na Balkanu.

Dodikova retorika naglašava razlike između bosanskih Srba i Bošnjaka, ali pokušava pozicionirati Srbe kao tlačene. Srbi naglašavaju potrebu ubrzanja procesa secesije. Postupak secesije može početi početkom travnja 2020. Čelnici Republike Srpske planiraju napustiti BiH do proljeća 2021. Međutim, postoje sumnje da će se ti planovi provoditi jer će teritorijalno razgraničenje granica unutar trenutnih granica RS-a izazivaju neslaganje Bošnjaka i Hrvata s nepredvidivim sigurnosnim posljedicama.

Prema Dejtonskom mirovnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini potpisanom u prosincu 1995. u Parizu, državu BiH čine dva entiteta (entiteta). BiH ima jedan od najsloženijih svjetskih vladinih mehanizama koji zastupa interese tri naroda Bosne: Srba, Hrvata i Bošnjaka.

Procjena scenarija otcijepljenja RS-a od BiH ukazuje na praktičnu nemogućnost postizanja cilja zbog osobitosti lokalnih etničkih grupa. Etnički Srbi žive zajedno s Hrvatima i Bošnjacima mješovito. Unatoč ratu od 1992. do 1995. godine i značajnom broju izbjeglica, suživot etničkih grupa može se primijetiti na većini teritorija. Dakle, Republika Srpska se praktično ne može odvojiti od muslimansko-hrvatske federacije bez prisilnoga preseljenja stanovnika. Štoviše, ovaj će scenarij neminovno dovesti do pogoršanja etničkih suprotnosti s velikom vjerojatnošću oružanih sukoba.

Postojanje Bosne moguće je samo u kontekstu međunarodne ideologije.

Proces otcijepljenja RS-a od BiH formalno se nastavlja sabotažom 2006. godine, kada je Republika Srpska prestala prenositi nadležnost svoje autonomije Sarajevu (prije je bilo prebačeno sedamdesetak vlasti, uključujući i vojsku). Prije toga se Sarajevo miješalo u taj proces, usporavajući tako jačanje RS-a.

Glavni cilj koji sada vode čelnici Republike Srpske je promijeniti sastav Ustavnog suda i ukinuti međunarodno prisustvo u BiH, posebno ukidanje mandata visokih predstavnika i stranih sudaca. Milorad Dodik već duže vrijeme lobira za isključenje stranih sudaca iz Vrhovnog suda. On dobro zna da Srbi, Bošnjaci i Hrvati neće moći upravljati vlastitim pravnim sustavom, bez serviranja tri strana sudca.

 

Izvor: IGTDS.org

Prevod BF

 

 

 

Pin It
Print Friendly, PDF & Email