Naučni skup: Migracije na prostoru Brčkog najvažniji intelektualani poduhvat od osnivanja Brčko Distrikta

Krajem prošle hefte u prostorijama Doma kulture održana je naučna konferencija posvećena migracijama i njihovom uticaju na društvena i privredna kretanja na širem prostoru Brčkog od XVII do kraja XX stoljeća. 

Relativno skroman odjek u medijima (u nekim do potpunog ignorisanja) koja je imala ova priredba  zaslužuje osvrt. Ostavimo li po strani lične animozitete  i ovaj događaj je još jedna potvrda nepisanog pravila da u Brčkom  interesovanje  za jedan intelektualan  događaj opada što je ovaj važniji i značajniji. Ne samo mediji već i skoro čitav predavački hor s nekolicine fakulteta u Distriktu, tj. duhovna elita Brčkog nije uzela učešća u radu, niti ga je pratila.

A ovaj naučni skup, po ozbiljnosti i širini postavljanja problema doseljavanja i iseljavanja sa ovih prostora, predstavlja dosada najvažniji  intelektualni poduhvat ove sredine od osnivanja Distrikta Brčko BiH.

Zadatak koji je organizator sebi postavio bio je da, koristeći savremene metodologije oslobođene ideološkog imperativa koja je pratila prethodni pokušaj,  sistematizuje dosadašnja znanja o prošlosti Brčkog i uzevši migracije kao polazišni orijentir pođe korak dalje u odnosu na zasada jednu jedinu ozbiljniju publikaciju o prošlosti ovog grada „Brčko i okolina u radničkom pokretu i NOB-u“.  Migracije nisu slučajno izabrane da budu  stožerna tačka  za novu preispitivanje historijskih tokova ove sredine jer one su imale ne značajan, već odlučujući uticaj na cjelokupni razvoj ovih krajeva (Dr. I. Šabotić)

Na bazi do sada poznatih izvora, stavljajući  dakle migracije  kao odlučni faktor u svakom segmentu svijeta života  ove sredine, u nekoliko radova, posebno domaćih autora, otvorena su koliko je autoru ovih redaka po prvi put teška i mučna pitanja o istoriji mentaliteta ove sredine i  bar na nivou korelacija pokušaj da se dovedu u vezu ciklične demografske tektonske promjene etničke i nacionalne strukture i relativne zatvorenosti ove sredine  kao i niza negativnih činjenica: da Brčko u proteklih tri stoljeća nije stvorilo autentično  građanstvo,  da i najstarije „domaća“  porodična stabla ne idu  dalje od 150-tak godina unazad, da Brčko u duhovnoj u kulturnom naslijeđu BIH  dao manje nego gradovi slične veličine i značaja, i posebno da Brčko u poređenju sa istim ima nedopustivo zapuštene  institucije koje se bave kulturno historijskim pamćenjem.

 Ne želeći da ponudi konačne odgovore, već prije svega da potaknute da se prošlosti ovog grada priđe na bazi istorije kao nauke a ne sa ciljem da se produciraju ideološke tapije za različita svojatanja, ovaj skup je u potpunosti ispunio svoj zadatak.  Ono što se ne bi se smijalo dogoditi  jest da se ostane na ovome i na zborniku radova koji slijedi. Svi učesnici koji su prezentovali svoje radove žalili su se na nepremostiv i nedopustiv nedostatak arhivske građe. Za potpuniju i tačniju sliku potrebni su novi arhivski izvori koji leže razbacani od Tuzle, Sarajevu, Beograda, Osijeka do Bugarske Turske, Mađarske, Austrije itd. Ovo se opet neće moći uraditi bez snažne političke podrške institucijama: Muzeju grada, Zavičajnoj zbirci ali prije svih Arhivu grada.

Politička zajednica ( Vlada i Skupština Distrikta Brčko BIH) bila je pokrovitelj ove manifestacije. Pozdravne riječi predsjednika Skupštine „ Kao aktuelni čelni čovjek skupštine … lično ću se potruditi da dam što veći doprinos kreiranju  osmišljenijeg institucionalnog odnosa prema istraživanju, dokumentovanju i produkciji pisane građe o raznim segmentima brčanske prošlosti…“ zvuče ohrabrujuće.

 Praksa  političke elite grada, pa gore spomenutog, bila je nažalost uvijek slijeđenje dnevnopolitičkog aktivizma i  taktiziranje, dok su strateški  projekti  odgađani „za bolja vremena“, koja naravno nikad nisu dolazila. Da li će gore dato obećanje biti tek jedno od tih bezbrojnih slijeđenja „implusa trenutka“ ili  trenutak Kadrićevog političkog sazrijevanja, ali i ove sredine, ostaje da se vidi.

 

Kašmir Ribić

 

 

Pin It
Print Friendly, PDF & Email