JESMO LI RAVNOPRAVNO PREDSTAVLJENI U JAVNOM PROSTORU BRČKO DISTRIKTA BiH

Brčko Distrikt BiH je, temeljem Konačne arbitražne odluke i Statuta Brčko Distrikta, definiran kao specifična jedinica lokalne uprave ravnopravnih građana. To podrazumijeva da su svi građani i njihovi javni interesi, bez obzira na nacionalnost, vjersku i drugu pripadnost, ravnopravno zastupljeni u javnom prostoru. Nema ekskluziviteta (posebnih prava) za bilo koga kada su u pitanju javne institucije. No, u praksi najčešće nije tako. Uzmimo jedan od primjera.

        Nedavno se na web portalu Vlade Brčko Distrikta (a to je javni prostor Distrikta) pojavio prikaz sa održanog parastosa poginulim borcima R Srpske u Donjem Breziku. Nikome nije  ni u primisli da osporava javno prikazivanje javnog spomena i molitve za pokojne ma koje vjere i nacionalnosti bili. Naravno, ukoliko to važi za sve. No, očigledno da u javnom prostoru web portala Vlade Distrikta nije tako. U Brčkom je nedavno obilježen Međunarodni dan nestalih. Pored toga što se Vlada i organizacijski i finansijski distancirala od obilježavanja ovoga događaja, izostao je čak i javni spomen o ovome međunarodnom događaju na pomenutom web portalu. Za parastos srpskim borcima ima mjesta, a za Međunarodni dan nestalih nema. Bilo bi dobro kada bi to bilo slučajno, ali isuviše je takvih primjera.

      Ako bi se analiza proširila na sport, kulturu i druge javne institucije, pa i ona nevladina udruženja koja dobivaju sredstva iz budžeta Distrikta, vidjelo bi se da gornja definicija o ravnopravnosti građana u javnom prostoru Distrikta ne važi. Distrikt kulturno, sportski, pa i politički, praktično sve više postaje dio R Srpske, sa manjinskim dodatkom Bošnjaka, Hrvata i posebno zajedničkih multietničkih institucija. Država BiH već dugo ne boravi u Distriktu.

      Pogledajmo sportske kolektive, pogledajmo kulturu, pogledajmo ostali javni prostor. Sve što je trebalo biti izgrađeno na multietničkom konceptu (sportski kolektivi, kulturne institucije, advokatske i ljekarske komore…) nije zaživjelo, nego se entitetiziralo.

       No, očigledno da to u Distriktu ne smeta bošnjačkim i hrvatskim vjerskim, kulturnim, sportskim i političkim zvaničnicima ili predstavnicima. Čast izuzecima. Oni uživaju u svojoj nacionalnoj i vjerskoj segregaciji (odvajanje i ograničavanje na osnovu vjerske, rasne, nacionalne pripadnosti) nagrađeni zbog toga grantovima iz budžeta Brčko Distrikta. Pri tome gube iz vida da su i Bošnjaci i Hrvati, a prije svega «Ostali», a posebno zajedničke multietničke institucije, dobili status manjine u javnom prostoru Distriktu. Ustvari, njima već godinama do toga uopće i nije stalo.

O.P.L.

0
0
0
s2sdefault