Ovih dana mogli smo pročitati u lokalnim medijima da je iznenađujuće veliki broj stranih državljana u ovim ljetnim mjesecima posjetilo Brčko. Tako lokalni mediji pišu:
“Sezona godišnjih odmora je na vrhuncu i veliki broj stranih državljana boravi u našem gradu.

Prema podacima Službe za poslove sa strancima, na području Brčko distrikta trenutno boravi 300 stranih državljana koji su prijavili privremeni boravak i 250 onih koji su svoj boravak prijavili za stalno. „Ljudi koji su živjeli u našoj zemlji, a sticajem okolnosti, stekli su pravo državljanstvo drugih država, najčešći su posjetitelji u našem gradu“, kazao je šef Terenskog centra Službe za poslove sa strancima Jovan Stoičić, te istakao da se tokom sezone u jednom  danu znalo prijaviti od 30 do čak 100 stranih državljana. Kao i prethodnih godina, i ove je bilo neželjenih situacija, kada se strani državljani, iz nekog razloga, nisu prijavili Službi za poslove sa strancima i zato su snosili određene sankcije skupa sa osobama kod kojih borave. Odlazak stranih gostiju očekuje se krajem ovog mjeseca kada se završava i sezona godišnjih odmora."

   Kada se malo bolje pročitaju ovi i slični natpisi jasno je da se, najvećim dijelom, radi o osobama koje su 1992. godine u etničkom čišćenju protjerane iz Brčkog i koje su spas našle u drugim zemljama. U vrijeme ljetnih odmora oni posjećuju svoj grad. Svih ovih godina njihov status se mijenja od statusa izbjeglih i raseljenih lica, preko statusa državljana BiH sa privremenim boravkom u drugim zemljama, državljana BiH sa dvojnim državljanstvom, do evo statusa stranih državljana koji posjećuju svoj rodni grad. Kao da se radi o stranim turistima koji nemaju nikakvu ni biološku ni kulturološku vezu sa ovim gradom i ovom državom. Možda se termin “strani državljani” i može formalno-pravno podvesti pod njihov trenutni status, ali sasvim sigurno da oni, ne samo u lokalnim medijima, zaslužuju i nešto više od odrednice “strani državljani”. No, očigledno da takvo stanje ne smeta mnogo ni onima koji trenutno upravljaju ovim gradom, ali ni onima na koje se taj termin (“strani državljanin”) odnosi.
   Tako, na žalost, broj “stranih državljana” koji su rođeni u Brčkom mnogo je veći od broja Brčaka koji žive u svome gradu.

O.P.L.

Print Friendly, PDF & Email

   Mladi sarajevski političar i član Stranke demokratske akcije Tarik Dautović svojim Facebook statusom za kratko vrijeme zadobio je veliku medijsku pažnju. On je, između ostalog, kazao da će uraditi sve da se Titova ulica u centru Sarajeva preimenuje u ulicu Alije Izetbegovića.

Opširnije...
Print Friendly, PDF & Email

     Otkad je svijeta i vijeka postoji nešto što je duboko lično i privatno, a u isto vrijeme se tiče i javne sfere ljudskog života.
    Fiziološke potrebe su sastavni i neodvojivi dio ljudske prirode. Historijski  gledano, ma koliko se kulturološki razlikovali, svi ljudi na ovoj planeti funkcionišu na istom principu koji podrazumijeva ČIŠĆENJE (pražnjenje ) crijeva i mjehura i PRLJANJE (okoline).

Opširnije...
Print Friendly, PDF & Email

   Prva pomisao na pravnu formulaciju napisanu u Arbitražnoj odluci za Brčko, da je Brčko pod direktnim suverenitetom države Bosne i Hercegovine je da ono ne pripada entitetima i da je pod kontrolom institucija države BiH. Naime, ako polazimo od definicije da suverenitet označava pravo na neograničeno vršenje vlasti koje mora biti stvarno ili faktično onda se moramo zapitati na koji način država ostvaruje taj suverenitet u Distriktu Brčko.

Opširnije...
Print Friendly, PDF & Email
Print Friendly, PDF & Email

Brčko distrikt Bosne i Hercegovine. Ogled za ugled, kako ga predstaviše početkom ovog vijeka, simbol za multietničnost i primjer „obećane zemlje“.
Kao posebna jedinica lokalne samouprave, Brčko distrikt iz godine u godinu, ili iz mandata u mandat – stoji u mjestu. Zaglavljen negdje između etnopolitikanstva, kojim se hrane obični građani, i ispunjenja sitnih i privatnih interesa ovdašnjih vlastodržaca. Već nekoliko godina je riječ napredak, za ovaj grad, postala nepoznanica.

Opširnije...
Print Friendly, PDF & Email