Boračkim udruženjima budžetski novac, borcima ulica

Boračka udruženja u Bosni i Hercegovini su u proteklih šest godina iz budžeta općina, gradova, te kantonalnih i entitetskih ministarstava nadležnih za pitanja boraca dobile više od 40 miliona eura. Podaci su ovo Centra za istraživačko novinarstvo, koje je objavilo bazu finansiranja boračkih udruženja. S druge strane, na stotine boraca na ulicama mjesecima traže svoje prava. Jedan od njihovih zahtjeva je 160 eura boračkog dodatka.

    Od ukupno skoro 42 miliona eura, najviše novca za boračka udruženja izdvojila je Federacija BiH, skoro 27 miliona eura, dok je Republika Srpska dala skoro 14 miliona eura. Prema podacima do kojih su došli novinari Centra za istraživačko novinarstvo, Brčko distrikt BiH je izdvojio nešto više od 1,5 miliona, a glavni grad Sarajevo i njegove četiri općine više od dva miliona eura. Na koji način su udruženja trošila novac objašnjava novinarka CIN-a Renata Radić-Dragić:

"Dosta općina i kantona nije navelo za šta konkretno, nego je to kao redovno finansiranje, budžetske tranše koje su boračke organizacije mogle trošiti kako su željele. Ima odgovora kako su određena sredstva utrošena na obilježavanje obljetnica, izgradnju spomen obilježja, obnovu i rekonstrukciju postojećih grobnica i nišana."

I dok su se budžetske pare slivale na račune pojedinih udruženja, više od godinu, stotine demobilisanih boraca protestvuje ispred zgrade Vlade Federacije BiH u Sarajevu. Sve vrijeme traže da se objavi jedinstveni registar boraca, usvoji Zakon o boračkoj populaciji, kojim bi, između ostalog, bila predviđena i naknada od 160 eura za borce. Vlasti s njima ne žele razgovarati, već sa predstavnicima temeljnih boračkih udruženja, koje, kako objašnjava jedan od demobilisanih boraca Eniz Paščaninović iz Živinica, borci ne priznaju.

"Naši, nazovimo ih predstavnici temeljni, za koje ministar kaže kako samo sa njima želi da sarađuje i pregovara, oni su po 20 godina na tim pozicijama - peru novac. Kažu ‘pomažu borcima’. Ako oni pomažu borcima, odakle ovi ljudi ovdje, koji kažu da nemaju šta da jedu", pita se Paščaninović.

Samo u proteklih šest godina boračka udruženja dobila su više od 40 miliona eura iz budžeta sa raznih nivoa vlasti u BiH. Međutim, demobilisani borci koji mjesecima protestuju tvrde kako 20 godina od kraja rata nisu dobili niti marku pomoći. Gdje su novci, pitaju se, jer znaju da ih ima dovoljno. Prema mišljenju političkog analitičara Adnana Huskića, sve to ukazuje da se najmanje računa vodilo o borcima, te da vlasti nikada nisu uspostavile sistem trošenja javnog novca.

"Tipična distribucija javnog novca svojoj klijentelističkoj strukturi. Sama činjenica da je u Federaciji BiH toliki broj boračkih udruženja govori u prilog ovoj činjenici. Nisu ona napravljena da bi se ta populacija ili njihovi zahtjevi i potrebe rješavali. Napravljeni su zato da bi se pojedinim grupama, koje su bliske političkim strankama, može prebacivati novac, sa kojim oni mogu ostvarivati vrlo lukrativne aranžmane", smatra Huskić.

Dvadeset i tri godine od kraja rata, prema evidencijama, a nakon revizije Federalnog ministarstva za boračka pitanja, u ovoj državi, u tri različite vojske, Armiji RBiH, Vojsci RS i Hrvatskom vijeću obrane, sada ima više boraca, nego ih je bilo neposredno po okončanju rata. Političari su i u ovoj populaciji vidjeli odličnu glasačku mašineriju kaže urednik Balkanske istraživačke mreže, Srećko Latal.

"Mi imamo situaciju da već sada imamo i profesionalne administratore u tim organizacijama, koji su rođeni za vrijeme ili nakon rata. Ono što je proizvelo dosta kontroverzi u FBIH jeste bila informacija da je predsjednik jedne od mnogobrojnih udruga ratnih vojnih veterana rođen 1993.godine i da nije ni bio u vojsci", kaže Latal.

 

 


Selma Boračić-Mršo

Izvor: slobodnaevropa






Pin It