Kriza vlasti u Brčkom

U demokratskim društvima se vlast formira na programskim principima pa i takva vlast ponekad zapadne u krizu funkcionisanja koja se rješava na jedan od dva načina; dolazi do rekonstrukcije vlasti tako što se politički subjekti usaglase o bitnim pitanjima za funkcionisanje vlasti ili se ide na nove izbore.

Stabilna demokratska društva ne poznaju praksu kakva je kod nas a ogleda se u tome da nakon izbora, političke stranke formiraju vlast na principima podjela fotelja iz kojih se ostvaruju interesi pojedinaca i uskog kruga oko njih. Nošeni bolesnim ambicijama nesposobnih pojedinaca sastavljaju vlast od mnoštva stranaka koja je unaprijed osuđena na neuspjeh.

Takvi politički subjekti ignorišu volju birača kao što kroz nestabilnu vlast ignorišu životne potrebe građana. U Brčkom je po ko zna koji put na sceni kriza vlasti bez izgleda da bude riješena jer se iz dana u dan akteri krize sve više ušančavaju na svojim pozicijama. Teško je odgonetnuti stvarne uzroke nastale krize jer u javnosti se svakodnevno plasiraju nove činjenice koje zamagljuju stvarno stanje. Doduše, i ranije je postojala praksa da se stranke vladajuće većine u izbornoj godini počnu međusobno konfrontirati, započinjući tako neformalnu izbornu kampanju. Međutim, aktuelna kriza vlasti u Brčkom očigledno ima više dimenzija. Na prvom mjestu treba istaći dimenziju koja govori o funkcionerima u vlasti koji imaju sumnjiv dosije u pravosudnim institucijama čije procesuiranje usporavaju mrežom svojih uticaja u sudskim instancama Brčko distrikta BiH. Kako se bliži kraj mandata tako se povećava i nervoza funkcionera sa sumnjivim dosijeima, naročito u svijetlu posljednjih akcija nadležnih institucija BiH u otkrivanju i procesuiranju onih koji su činili krivična djela zloupotrebom položaja i ovlaštenja. Kako drugačije shvatiti izjavu zastupnika iz aktuelne većine da je mnogima iz vlasti mjesto u zatvoru umjesto u javnim institucijama.

Druga dimenzija krize vlasti u Brčkom može se posmatrati kroz prizmu same geneze nastanka aktuelne vlasti koja je formirana na štetu jednog naroda i koji je zbog pojedinih političkih persona marginalizovan u svakom pogledu, unatoč najvećem broju mandata u Skupštini Brčko distrikta. Akteri takve politike i sami svjesni počinjene greške sa nesagledivim posljedicama, pokušavaju sa nastalom krizom da speru obraz i da navodnom borbom za dostojanstvo svog naroda povrate izgubljeno povjerenje svojih birača. Pitanje lokacije za džamiju u centru grada svim akterima daje "opravdan" povod i opravdanje za postojeću krizu vlasti a posljedice krize snose samo građani jer gradonačelnik Anto Domić nije ostao pri stavu da članovi Vlade neće primiti platu za protekli mjesec u kojem nisu radili.
Treća dimenzija krize vlasti u Brčkom odslikava sav nesklad postojeće vlasti oko općeprihvaćenih opredjeljenja vlasti u cijeloj BiH a time i u distriktu u pravcu euro-atlanskih integracija. Usvojena reformska agenda između ostalog obavezuje sve nivoe vlasti u BiH da zaživi vladavina prava u skladu sa evropskim stečevinama a to znači da niko ne može biti iznad zakona i niko neće biti zaštićen ako počini kriminal i korupciju. Preuzete obaveze iz Reformske agende i usvojenih akcionih planova dovele su pred zid političare iz vlasti koji traže načina da izađu iz zamke u koju su sami upali. U svemu ovome ne treba zanemariti ni to da se politika vladajućih stranaka u Brčkom kreira iz njihovih centrala bez pokazivanja bilo kakve brige za probleme i potrebe lokalnog građanstva. Očigledno je da im Brčko distrikt BiH služi kao objekat potkusurivanja i međusobnog razračunavanja.
Bilo kako bilo, ostaje nada da će građani znati kazniti sve one koji su pokazivali svoju bahatost, korumpiranost i otuđenost od naroda tokom vršenja vlasti kao i da će prepoznati one koji su pokazivali određenu odgovornost prema građanima.
O.F.

 

Pin It