Zaustavljena provjera diploma državnih službenika i namještenika

Sve je, zapravo, počelo kada je novinarka sarajevskog portala Žurnal “završila” Medicinsku školu u Sanskom Mostu, u Unsko-sanskom kantonu, za samo 17 dana, uz cijenu od 1.250 eura, a da nije vidjela ni školu, ni profesore, već samo posrednika kriminalnih radnji. Krenula je tada lavina sličnih priča u gotovo svim područjima u Bosni i Hercegovini, ali i izvan granica ove zemlje.

Dodatni zamah bila je akcija “Pečat”, u okviru koje je uhapšeno devet osoba, zbog sumnje da su izvršili krivično djelo “udruživanje radi činjenja krivičnih djela”, a u vezi s krivičnim djelom “krivotvorenje isprave” i “saučešništvo”, te izvršeni pretresi na desecima lokacija u općinama Velika Kladuša, Cazin i Bužim u Unsko-sanskom kantonu, zatim (Bosanskom) Novom Gradu, Kozarskoj (Bosanskoj) Dubici, Prijedoru, Banjoj Luci u bh. entitetu Republika Srpska te u Brčko distriktu BiH.

Ovim je još jednom potvrđeno da je krivotvorenje diploma i njihova zloupotreba dugogodišnji problem u Bosni i Hercegovini, u državnim, entitetskim, ali i kantonalnim te institucijama u lokalnim zajednicama, koji je zasluženu pažnju dobio tek nakon sanskog slučaja i završetka Medicinske škole za samo 17 dana, piše Aljazeera.

     BIT ĆE SANKCIJA AKO BUDE POLITIČKE VOLJE

Mediji i novinari su (opet) uradili svoje, a ostalo je na onima koji bi trebali ispitati kako je moguće na “crnom tržištu” kupiti diplomu srednje škole, fakultetske diplome, magisterij, čak i doktorantski rad? Pogotovo što je već javna tajna da se sumnjive diplome izdaju u Širokom Brijegu, Srednjoj Bosni, u više gradova u RS-u, čak “dolaze” i iz Srbije.

I dok u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine još šute, krenule su, doduše stidljivo, aktivnosti i brojni zahtjevi u institucijama, počev od Općinskog vijeća Velika Kladuša, do Sekretarijata Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za provjeru diploma zaposlenih u tim institucijama.

Međutim, jesu li zaustavljene? Odnosno, je li ih zaustavila odluka Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine – IDEEA, odnosno Agencije za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine, koja je izdala upustvo Kolegiju Sekretarijata Parlamentarne skupštine da neće moći provjeravati diplome državnih službenika i namještenika, jer su, kako su obrazložili, dobili upustvo od IDEEA-e da se “nema pravo raditi provjera, jer se time narušava pravna sigurnost”.

Na ovo su se u određenim lokalnim i kantonalnim institucijama zapitali: ako provjera diploma narušava pravnu sigurnost, narušavaju li pravnu sigurnost lažne diplome; ako “imaju” ili “su li građani spremni da ih liječi ljekar s krivotvorenom diplomom”, što je zabilježen slučaj u jednoj lokalnoj zajednici, ili da u jednom općinskom sudu radi sudija također sa sumnjivom diplomom, do onog u kojem je presuđena osoba za lažnu diplomu postavljena na dužnost ministra u jednoj kantonalnoj vladi.

Ovako ostaje samo podsjećanje na brojne “otkrivene”, ili bolje je kazati, zabilježene slučajeve, poput neregularnosti izdavanja 231 diplome za pripadnike Oružanih snaga Bosne i Hercegovine na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, za šta je obrazloženo: “Bit će sankcionirano samo ako bude postojala politička volja.”

     (LAGAN) POSAO PO STRANAČKIM LINIJAMA

I to je jače od činjenica da su pomenuti četverogodišnji studij završili za 13 mjeseci te da je znatan broj ljudi na studij upisan s trogodišnjom srednjom školom, što se kosi sa zakonom. Ili slučaj otkrivanja lažnih diploma u Ministarstvu unutrašnjih poslova u Unsko-sanskom kantonu te nekoliko državnih institucija – i u ovim slučajevima neregularnost koja je očigledna nije se mogla i neće biti riješena bez političke volje.

Može li se onda konstatirati da u stanju ovakvog “društva zvanja” učestvuju svi – od onih koji su spremni odvojiti određene sume novca za željeno zvanje, do onih koji tako koruptivan novac uzimaju. Odnosno, ovo otvara pitanje imidža i integriteta, vrijednosti i autoriteta, koje, kao što se vidi u Bosni i Hercegovini nije novo, niti je tek postavljeno dešavanjima posljednjih mjeseci. Žalosno je da nikada (ili rijetko kada) nije postavljano na dnevni red od općinskih vijeća do entitetskih i državnog parlamenta, čak ni u blagoj, a kamoli zaoštrenoj formi.

Otud smo suočeni s karikaturalnim i društveno-opasnim ponašanjem u vidu primata titula i zvanja, koje osiguravaju posao po “stranačkim linijama”, a nauštrb stvarnih vrijednosti i autentičnosti autoriteta.

Stvorilo je to krizu, na koju se ne reagira, da se naša kultura zasniva na srozavanju autohtonih autoriteta i sveprisutnoj društvenoj pozicioniranosti lažnih zvanja i autoriteta, koje su opet tako vidljive i prepoznate u naglašavanju zvanja i titula na političkim, stranačkim, zatim vjerskim i kulturnim manifestacijama.

Samo površan, letimičan pregled obrazovne strukture vijećnika u općinskim vijećima, kantonalnim, entitetskim i državnom parlamenetu, zatim u upravnim i nadzornim odborima javnih i drugih preduzeća govori da tamo sjedi najviše magistara, doktora nauka, a o fakultetskim diplomama da i ne govorimo.

 

 

Izvor: regional.ba

 

Pin It