Može li se Republika Srpska otcijepiti mirnim putem? Problem Brčko Distrikt

U najnovijem Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o tome da li bi se i pod kojim uslovima mogao ostvariti san Milorada Dodika o osamostaljenju Republike Srpske. Sagovornici su bili Vlade Simović, politikolog iz Banjaluke, i Vedran Džihić, predavač na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beču.

Bilo je riječi o tome da li je Dodik u pravu kada tvrdi da, ako Kosovo ima pravo na nezavisnu državu, onda to isto pravo ima u Republika Srpska, da li je Miloševićeva dugogodišnja represija dala pravao kosovskim Albancima da se odvoje od Srbije, da li međunarodna zajednica ima dvostruke kriterijume - jedne za Kosovo, druge za Republiku Srpsku, koliku prepreku za secesiju predstavlja Distrikt Brčko koji dijeli Republiku Srpsku na zapadni i istočni dio, na šta Dodik računa kada govori da će secesija biti moguća kada se promijene geopolitičke okolnosti u svijetu, da li vlast u Srbiji već tretira Republiku Srpsku kao dio Srbije i da li takvo ponašanje opravadavaju jake emotivne veze koje Srbe iz Republike Srpske vezuju za Srbiju, kao i o tome da li bi se Republika Srpska mogla otcijepiti bez rata.

     Distrikt Brčko

Omer Karabeg: Kada je riječ o secesiji, ima jedan veliki problem koji Dodik nikada ne pominje. To je Distrikt Brčko koji praktično dijeli Republiku Srpsku na zapadni i istočni dio. Koliko je Distrikt Brčko prepreka otcjepljenju Republike Srpske?

Vlade Simović: Distrikt Brčko je kondominijum. On pripada podjednako i Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine. Brčko je dugo bilo predmet spora između Republike Srpske i Federacije. Brčko je bilo sporno i za vrijeme pregovora u Dejtonu - da bi konačno arbitraža odredila status u kome se danas nalazi. Kad je riječ o spornim pitanjima, o kojima smo danas govorili, mišljenja sam da ne treba žuriti i da ih ne treba rješavati, ako o njima ne postoji konsenzus.

U podjeljenim i postkonfliktnim društvima, kakva su u Bosni i Hercegovini i Autonomnoj Pokrajini Kosovo i Metohiji, važno je da se postigne konsensus između elita, a nikako da se volja jednih nameće drugima. Elite treba da se fokusiraju na rješavanje onih problema o kojima mogu postići konsenzus, a ključna sporna pitanja treba privremeno da ostave po strani, pa kada se riješi stotinu drugih pitanja, onda se treba vratiti onim fundamentalnim oko kojih postoji spor. U tom smislu ne bih žurio ni u rješavanju ključnih spornih pitanja, kada je riječ i o Bosni i Hercegivinu i Srbiji i njenoj pokrajini. Važno je da se održava mir, da se ne provode nikakve radikalne i ekstremne politike, da se rješavaju oni problemi koje je moguće riješiti, a tek onda se vratiti na ključna pitanja oko kojih postoje velike nesuglasice.

 
U podjeljenim i postkonfliktnim društvima, kakva su u Bosni i Hercegovini i Autonomnoj Pokrajini Kosovo i Metohiji, važno je da se postigne konsensus između elita, a nikako da se volja jednih nameće drugima: Vlade Simović

Vedran Džihić: U hipotetičkom horor scenariju secesije Republike Srpske, do koga, uvjeren sam, neće doći, spor oko Distrikta Brčko doveo bi do nasilja i čak do novog rata na području Bosne i Hercegovine. Jer, riječ je o teritoriji, a mi smo već imali rat oko teritorija. Ima i drugih pitanja koja bi se postavila u slučaju hipotetične secesije: kako bi reagovali povratnici u Republiku Srpsku - u Srebrenicu, Prijedor i druge gradove - i kako bi reagovala druga dva naroda u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina, ovakva kakva jeste, je istorijski satkana multietnička zajednica koja se ne može rastaviti na taj način. Čak ni velika vojna sila nije uspela da je rastavi tokom devedesetih. Ako neko danas o tome razmišlja - to ne može da prođe bez nasilja, a nasilje bi bilo neka vrsta apokalipse. Stanovnici Bosne i Hercegovine - Srbi, Hrvati, Bošnjaci i drugi - mogu da žele sve, ali definitivno ne žele ponavljanje nasilja iz devedesetih.

 

Cijeli tekst: https://www.slobodnaevropa.org/a/most-otcijepljenje-rs-iz-bih/29962890.html

 

 

Pin It
Print Friendly, PDF & Email