State Department objavio izvještaj o terorizmu u Evropi: Nasilna ekstremistička ideologija i regionalne nacionalističke ekstremističke grupe i dalje su potencijalni izvori nasilnog ekstremizma u BiH.

   Bosna i Hercegovina je ostala kooperativan partner u borbi protiv terorizma i nastavila ostvarivati napredak povećavajući kapacitete u borbi protiv terorizma. Agencije za sprovođenje zakona u BiH su uglavnom pratile osumnjičene za terorizam iz inostranstva, međutim, Radna grupa za terorizam predvođena od strane državnog tužilaštva - zadužena za poboljšanje koordinacije između mnogih bezbjednosnih i policijskih agencija u BiH - nastavila je da zakazuje.

Nasilna ekstremistička ideologija i regionalne nacionalističke ekstremističke grupe i dalje su potencijalni izvori nasilnog ekstremizma u BiH.
Određeni broj građana BiH putovao je u Siriju i Irak kako bi podržao ISIS i druge terorističke grupe, ali su pravnim i društvenim naporima za sprečavanje nasilnog ekstremizma, ali je taj broj smanjen u odnosu na prethodne godine.
Zvaničnici BiH i mediji procijenili su da je otprilike 300 građana BiH otišlo na odredišta u Iraku i Siriji od 2013. godine, od kojih se otprilike 50 vratilo.
Zvaničnici vlade BiH izvijestili su da 2016. godine ne bi bilo vidljivog protoka inostranih terorističkih boraca. BiH je članica Globalne koalicije za pobjedu ISIS-a.
Legislativa, snage zakona i sigurnost granica
Većina problema koordinacije i saradnje u BiH rezultat su ličnih, političkih i institucionalnih rivaliteta koje postoje između agencija za sprovođenje zakona i državnog tužilaštva. BiH je nedostajalo dovoljno kapaciteta da temeljno istražuje i provodi predmete terorizma i inostranih terorističkih boraca, naročito kada istrage uključuju složene finansijske poslove, cyber regrutovanje i koordinaciju. Iako je većina krivičnih gonjenja rezultirala presudama ili uvjerenjima o priznanju krivice, kazne su bile neadekvatne.
Granična policija BiH (GP) koristi računarsku bazu podataka i softver za podršku prikupljanju informacija o imigraciji i putnicima. Prema graničnoj policiji, sistem povezuje granične prelaze BiH, uključujući četiri aerodromske lokacije (Banja Luka, Mostar, Sarajevo i Tuzla) preko Državne policijske informativne mreže (SPIN), koju je razvio i donirao State Department preko Američkog programa Međunarodne pomoći u kriminalističkoj istrazi (ICITAP).
Služba za poslove sa strancima (FAS) izvještava da su povezali sve osim dvije od svojih 16 terenskih kancelarija u okvire mreže SPIN. Direkcija za koordinaciju organa policije (DCPB), Državna agencija za istraživanje i zaštitu (SIPA), Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije BiH i Ministarstvo sigurnosti BiH, navodno, mogu pristupiti SPIN-u.
SPIN mreža obezbeđuje GP i FAS pristup drugim bazama podataka (uključujući INTERPOL) radi pokretanja odgovarajućih provjera i unakrsnih provjera.
Kroz sistem za razmjenu podataka, koji je postao operativan sa podrškom Evropske unije 2013. godine, sudjelujuće policijske agencije u BiH imaju mogućnost razmjene podataka, a svaka sumnjiva informacija će se pojaviti kao "hit" kada pasoš ili BiH identifikaciona karta prođu kroz skener na ulazu. GP ima i pravna ovlaštenja i fizičke objekte na većini graničnih prelaza kako bi se pritvorili pojedinci do 24 sata dok se konsultiraju sa SIPA-om i Tužilaštvom BiH u vezi s sljedećim koracima.
Međutim, posmatrači izvještavaju da su zabilježeni propusti u bezbjednosti granica i nije bilo jasno da li je došlo do screeninga na svim zvaničnim mjestima ulaska. Bilo je i brojnih nezvaničnih ulaznih tačaka koje nisu praćene.
Odvojeno, ICITAP, uz finansiranje Državnog ministarstva, uspostavio je ograničeni biometrijski sistem za FAS koji će omogućiti efikasnije praćenje pojedinaca koji ulaze i napuštaju BiH, a podržao je i dva mobilna komandna mjesta koja mogu odgovoriti bilo gdje u zemlji i koordiniraju vanredne situacije odgovor.
Pored toga, ICITAP planira nadogradnju komunikacionog sistema Centra za hitne operacije DCPB-a kako bi se olakšala koordinacija u vanrednim situacijama. Ipak, sistemi za hitne reakcije i dalje nedostaju u većem dijelu zemlje, ali agencije za sprovođenje zakona nisu bile u potpunosti opremljene ili obučene da reaguju na teroristički napad ili prirodnu katastrofu.
Nedostatak razmjene informacija između entitetskih službi za sprovođenje zakona vjerovatno će dalje inhibirati koordinirani odgovor.
Borba protiv finansiranja terorizma
BiH je član Komiteta eksperata za evaluaciju mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL), regionalnog tijela za finansijsku akciju (FATF). Jedinica finansijske obaveštajne službe BiH, Odsjek za finansijsku obavještajnost, član je Egmont grupe finansijskih obavještajnih jedinica.
U proljeće 2015. godine, BiH je upućena na proces javne identifikacije FATF-a zbog nedostatka napretka u borbi protiv pranja novca / borbe protiv finansiranja terorizma (AML / CFT), uključujući kriminalizaciju finansiranje terorizma i nepoštovanje obaveza UN-a za ciljane finansijske sankcije.
U junu 2015. godine BiH je pokazala političku posvećenost na visokom nivou za rad s FATF-om i MONEYVAL-om i radila je na implementaciji akcionog plana za rješavanje nedostataka od tada.
U junu 2016. godine FATF je priznao da je BiH preduzela korake ka poboljšanju režima AML / CFT, uključujući i finaliziranje uredbe o zamrzavanju terorističkih sredstava u skladu sa rezolucijom 1373 Savjeta bezbjednosti UN i radom na harmonizaciji federalnog krivičnog zakona sa svojim ekvivalentom u jurisdikcijama BiH.
EU je u svom izvještaju o BiH iz novembra 2016. godine zabilježila potrebu da se mjere u akcionom planu bez odlaganja popune, posebno u vezi sa registracijom i finansijskim izvještavanjem nevladinog sektora.
Borba protiv nasilnog ekstremizma
Glavne vjerske zajednice u BiH (katoličke, islamske, jevrejske i pravoslavne) nastavile su da rade zajedno preko Međureligijskog vijeća kako bi promovisale toleranciju i suočile se sa aktivnostima nepoštovanja ili nasilnog ekstremizma usmjerenim na bilo koju od zajednica.
Među javnim ličnostima, muftija i lider Islamske zajednice u BiH Reis Kavazović nastavio je da govori protiv "pogrešnog tumačenja islama" koje dovodi do ekstremističkog nasilja.
Islamska zajednica učinila je značajan napredak protiv širenja potencijalno ekstremističkih tumačenja islama. U februaru 2016. Reis Kavazović zvanično je pozvao članove samoupravnih zajednica (paradžemata) da se pridruže Islamskoj zajednici ili suočavaju se s pravnim posljedicama.
Prema zvaničnicima, otprilike 90 posto poznatih paradžemata je od tada prepoznalo autoritet Islamske zajednice, koja sada aktivno nadzire zajednice i imenuje imame.
Originalni izvještaj pročitajte na linku OVDJE.
Osim BiH, iz zemalja regije na listi su se našle Srbija, Kosovo i Makedonija.

Izvor: Reuters
Autor teksta:

Pin It
Print Friendly, PDF & Email