Mladen Bosić izgubio slučaj protiv RTRS-a

Ustavni sud BiH ovom Odlukom o dopustivosti i meritumu ukinuo je presudu Apelacionog suda Brčko Distrikta i naložio istoj instanci da donese novu Odluku po ovom predmetu.

Radio Televizija Republike Srpske podnijela je aprila 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu BiH zbog presuda Osnovnog i  Apelacionog suda Brčko distrikta u slučaju Mladen Bosić - RTRS. Zanimljivo je dodati kako su oba suda dostavila blagovremeno odgovore na apelaciju Ustavnom sudu dok Mladen Bosić kao tužilac to nije dostavio, saznaje BUKA.

Ustavni sud BiH je utvrdio da je povrijeđen član II/3.h Ustava BiH i člana 10. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda.

   
Predmetni spor odnosi se na događaje tokom 2016. godine. Prema natpisima tadašnjeg lista Press iz maja te godine, Džordž Soroš  je bio jedan od glavnih finansijera protesta opozicije koji su se dogodili tog maja. Prema pisanju Pressa,  ovaj američki milijarder je finansirao opozicione lidere sa ukupnim iznosom od skoro pola miliona dolara.  Sve ove tvrdnje bile su "potkrijepljene" "autentičnim dokumentom" gdje su navedene pojedine stavke i lokacije finansiranja opozicije u Republici Srpskoj.

Za prenošenje vijesti o tome kako je Soroš uplatio opozicionim liderima skoro pola miliona dolara a na osnovu tužbe koju je podnio tadašnji predsjednik SDS-a Mladen Bosić, dosuđeno je i RTRS-u i agenciji SRNA.

Tadašnjim presudama Osnovnog a potom i Apelacionog suda u Brčko distriktu je utvrđeno, da je RTRS emitovala vijest 13. maja 2016. godine kada je objavila da je Soroš finansirao opozicione lidere, uključujući i tadašnjeg predsjednika SDS-a Mladena Bosića.  RTRS je zbog prenošenja ove vijesti, na osnovu pravosnažne presude, Bosiću morala da isplati šest hiljada KM radi naknade štete zbog klevete koju su mu nanijeli.

U presudi je navedeno da je utvrđeno da je RTRS 13. maja 2016. godine u "Dnevniku 2" i svom internet portalu prenijela neistinito „informacije koje se odnose od političkog i javnog interesa čime su nanijeli štetu Bosiću u vidu povrede časti i ugleda“

Apelacioni sud Brčko distrikta 24, januara 2018.godine potvrdio je odluku Osnovnog suda u tom gradu.

Za prenošenje vijesti o tome kako je Soroš uplatio opozicionim liderima skoro pola miliona dolara a na osnovu tužbe koju je podnio tadašnji predsjednik SDS-a Mladen Bosić, juna 2017. godine presuđeno je i Agenciji SRNA.

"Obavezuje se tužena Novinska agencija Republike Srpske SRNA da tužitelju Mladenu Bosiću na ime naknade nematerijalne štete isplati iznos u visini od pet hiljada KM zajedno sa zakonskom zateznom kamatom počev od 11. aprila ove godine kao dana presuđivanja pa do konačne isplate, a sve u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude", kaže se u presudi Osnovnog suda Brčko distrikta iz juna 2017. godine.  Optužbe i navodne dokumente o finansiranju opozicije od strane Fonda otvoreno društvo Džordža Soroša Osnovni sud u Brčkom je odbacio i proglasio ih falsifikatima.

Spor protiv agencije SRNA nije predmet ove odluke Ustavnog suda BiH, jer je apelant bila samo RTRS.


Šta je odlučio Ustavni sud BiH po povom predmetu?

Ustavni sud zapaža da iz osporenih presuda ( Osnovnog i Apelacionog , op. E.P. ) proizilazi da je u konkretnom predmetu, apelant je na svom web portalu i u udarnoj emisiji „Dnevnik 2“ pronio informacije koje su objavljene od strane drugih medija, a koje su se odnosili na navodno finansiranje opozicionih protesta od strane Fonda Otvoreno društvo, te posebno uplatu određenog novčanog iznosa na ime tužioca.

„S tim u vezi, Ustavni sud podsjeća da je Evropski sud u svojoj odluci Mladina d.d. Ljubljana protiv Slovenije naveo: „Iako se od novinara traži da poštuju određene granice, posebno u pogledu ugleda i prava drugih, njihova je dužnost ipak davati - na način i u skladu sa svojim obavezama i odgovornostima - informacije i ideje o svim pitanjima od javnog interesa... Štaviše, osporavana je izjava koja je data u kontekstu političke rasprave o pitanju od javnog interesa, gdje je mali broj ograničenja prihvatljiv prema članu 10. stav 2. Konvencije.. i bila je usmjerena protiv političara. Sud je u više navrata naglasio da političar u tom pogledu mora pokazati veći stepen tolerancije od privatnog pojedinca, pogotovo kada sam daje javne izjave podložne kritikama... S tim u vezi, Sud ponavlja da novinarska sloboda također podrazumijeva moguće pribjegavanje određenom stepenu pretjerivanja ili čak provociranja, ili drugim riječima, pomalo neumjesnim izjavama“ stoji u Odluci Ustavnog suda BiH.

Dovodeći činjenice predmeta u vezu sa navedenim kriterijima, Ustavni sud primjećuje da je apelant prenio informacije koje su se u suštini odnosile na izjave suprotstavljenih političara u pogledu najavljenih protesta opozicije.Nadalje, nesporno je i da je tužilac predsjednik jedne od opozicionih stranaka, odnosno političar, koji, kako je to već naglašeno, mora pokazati posebno visok nivo tolerancije. Osim toga, evidentno je da je apelant prenio (pronio) objave drugih medija.

„Članci na web portalu i prilog u emisiji su se uglavnom fokusirali na navodno finansiranje protesta opozicije od strane Fonda Otvorenog društva, za koje je istaknuto da je Predmet broj: AP-2423/18 18 Odluka o dopustivosti i meritumu poznat po finansiranju i obučavanju opozicije i organizaciji protesta, te su u suštini kritizirali opozicione političare (uključujući i tužioca) kao političke ličnosti. S tim u vezi, Ustavni sud ukazuje da su pravilno redovni sudovi ukazali da okolnosti organizacije i finansiranja najavljenih protesta doprinosi debati od javnog interesa i da je objavljivanje informacija o tim događajima sastavni dio zadaće medija u demokratskom društvu. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da je Evropski sud, kad je riječ o činjenicama, razvio fleksibilnija pravila od onih koja zahtijevaju dokazivanje istinitosti, ostavljajući medijima na taj način i prostor za grešku“ navodi Ustavni sud BiH.

Nadalje, Ustavni sud smatra da su redovni sudovi izašli izvan dozvoljenog stepena slobodne procjene kada su zaključili da apelantovo pronošenje spornih informacija predstavlja klevetu kojom je narušen ugled tužioca čime je došlo do povredeprincipa proporcionalnosti u odnosu na ravnotežu između ograničavanja apelantovog prava na slobodu izražavanja s jedne strane i zaštite ugleda javne ličnosti, u ovom slučaju političara, s druge strane. Stoga, s obzirom na sve okolnosti ovog slučaja Ustavni sud je mišljenja da miješanje u apelantovo pravo na slobodu izražavanja nije bilo «neophodno u demokratskom društvu»

Po mišljenju Ustavnog suda, redovni sudovi su izašli izvan dozvoljenog stepena slobodne procjene kada su zaključili da sama objava dokumenta o uplati određenog novčanog iznosa tužiocu od strane Fonda Otvoreno društvo vodi zaključku da je tužilac „korumpiran“ i „strani plaćenik“. Naime, iz sadržaja vijesti koje su objavljene na web-portalu i „Dnevniku 2“ ne proizilazi da je apelant eksplicitno tako nazvao tužioca.

"Naime, nesporno je da je apelant svojim objavama samo pratio političku debatu između pozicije i opozicije, koja je karakteristična za sva moderna i demokratska društva, zbog čega je pogrešan zaključak redovnih sudova da je apelant praktički navedenim objavama okarakterisao tužitelja kao korumpirana ličnost. Ovo tim prije što je pitanje finasiranje političkih stanaka imanentno svim političkim sistemima i nesporan je interes javnosti za takva pitanja. Također, Ustavni sud smatra da objektivno, navedeni zaključak redovnih sudova ne proizilazi ni iz spornog dokumenta" navodi se u Odluci Ustavnog suda BiH

Ustavni sud smatra da su prenesene informacije bile usredsređene na pitanje od javnog interesa i na tužioca kao javnu ličnost, što prozilazi iz sadržaja prenesenih informacija i cjelokupnog konteksta. Tužilac se očito osjetio uvrijeđenim zbog spornih informacija, međutim, po stavu Evropskog suda, koji prihvata i Ustavni sud, u izboru svoje profesije, političari su otvoreni za oštre kritike i preispitivanja, te je takav teret koji političari moraju prihvatiti u demokratskom društvu. 
Osim toga, nesporno je i da je apelant objavio demant u svojoj udarnoj emisiji „Dnevnik 2“. S obzirom na sve navedeno, Ustavni sud smatra da ne postoji „hitna društvena potreba“ da se ograniči sloboda izražavanja apelanta, kao i da razlozi koje su redovni sudovi iznijeli nisu relevantni ni dovoljni da opravdaju to miješanje.

Advokat iz Bijeljine Biljana Radulović kaže kako je Odluka Ustavnog suda BiH značajna za sudsku praksu

"Ustavni sud BiH podcrtao tri bitna momenta, a koji se odnose na političara, koji mora pokazati posebno visok nivo tolerancije, medija, koji su dužni da doprinose debati od javnog interesa I objavljuju sve informacije I ideje o svim pitanjima od javnog interesa,  čak I ako to podrazumijeva štetne izjave o pojedincima I podsjetio na treći momenat, a to je da mediji imaju prostor za grešku, a u skladu sa praksom evropskog suda. Odluka nije značajna samo za medije koji prenesu vijest, nego za pravilnu primjenu čl. 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima" kaže Radulović za BUKU.

 

 

Izvor: buka.ba

 

 

Pin It
Print Friendly, PDF & Email