Znam da su se tajkuni iz vladajuće većine već začešljali da iz ovoga Programa mjere izvuku ličnu korist, ali pazite, mi pratimo šta radite

Na posljednjem skupštinskom zasjedanju razmatran je Program mjera za sanaciju šteta u privrednim subjektima Brčko distrikta BiH nastalih ograničenjem rada zbog pandemije izazvane korona virusom. Jedna od diskusija koje je privukla pažnju javnosti bila je ona poslanika SDP-a Esada Atića iz moje prenosimo najinteresantnije dijelove.

Dame i gospodo, kolege i kolegice,

   Svojom diskusijom želim da prokomentarišem ponuđeni Program, istaknem svoje primjedbe i predložim način, kako to mi u SDP-u vidimo, rješavanja ovog značajnog problema i izazova pred kojim se nalazimo. Prije svega, želim istaći da ovim ne umanjujem sve dobre mjere koje su predložene i uspješno preduzete u cilju zaustavljanja i ograničavanja širenja ove pandemije na području Distrikta.

   Ono što primarno želim da kažem je da mi znamo da su se mnogi od vas iz vladajuće većine već pripremili  da iz ovih mjera izvuku ličnu korist i korist za svoje firme, ali pazite, mi vas pratimo i svakako ćemo na svaku nepravilnost reagovati.

Međutim, što se tiče ekonomske strane, ponuđeni Program mjera za sanaciju šteta u privrednim subjektima Brčko distrikta BiH nastalih ograničenjem rada zbog pandemije izazvane corona virusom, nije dao niti jedan relavantan podatak o stanju privrede u Brčkom, o visini procijenjene štete po svakom privrednom subjektu, koja je prouzrokovana ograničavanjem rada zbog corona virusa.

Nadalje, ne postoji procjena koliko je radnih mjesta direktno ugroženo i u kojim sektorima. Zatim, kolike su indirektne štete za one firme kojima formalno nije izrečena zabrana rada, a koje su zbog zabrane rada djelatnostima i firmama sa kojima su imale poslovne odnose pretrpile značajne štete. Postavljam pitanje, da li je Vladino Odjeljenje za privredni razvoj to analiziralo i do kojih procjena je došlo?

Dalje se postavlja pitanje na koje ponuđeni Program ne daje odgovor, a to je, koliki je ukupan iznos sredstava potreban da se saniraju štete i koliko će privrednih subjekata stabilizovati svoje poslovanje na duži rok sa dobijenim sredstvima iz budžeta? Kakve su obaveze firmi i preduzetnika kada dobiju ova sredstva? Koliko dugo su dužni zadržati zaposlene u radnom odnosu, što bi trebalo da bude i osnovna svrha ove pomoći.

Iz ponuđenog materijala se ne vidi niti koliko je sredstava potrebno, niti kakvi se efekti nakon ove pomoći očekuju, te koliko radnih mjesta će biti sačuvano.

Kriteriji za raspodjelu sredstava, utvrđeni u članu 2. Programa su uopšteni i ovako formulisani dopuštaju pravo na naknadu svim subjektima registrovanim prema zakonima Brčko distrikta BiH, bez dodatnih elemenata o poslovanju privrednih subjekata, bar u protekloj poslovnoj godini, broju zaposlenih radnika i procjeni objektivnog ostanka na tržištu, te koliko je ta djelatnost samoodrživa.

Prema statističkim podacima u Distriktu je registrovano 1913 privatnih preduzeća, 1966 samostalnih preduzetnika i 13680 zaposlenih radnika u tim firmama sa prosječnom neto platom oko 715,66 KM. Naredbom Kriznog štaba onemogućen je rad za oko 390 privatnih preduzeća  ili oko 20% i za oko 1580 samostalnih preduzetnika ili oko 81%. Na osnovu ovih podataka bez posla bi moglo ostati u privatnim preduzećima oko 1600 radnika i kod samostalnih preduzetnika oko 3210 radnika, odnosno ukupno 4810 radnika, što čini oko 36% svih zaposlenih u realnom sektoru.

Izneseni podaci upozoravaju da ovom problemu moramo pristupiti daleko ozbiljnije sa puno stručnih analiza i procjena o budućnosti naših privrednih subjekata i naročito očuvanja već ugroženih 4810 radnih mjesta. Zbog ozbiljnosti situacije u kojoj se našla ova privreda i njene budućnosti ja smatram da ovo pitanje treba rješavati na daleko odgovorniji i pošteniji način, koji ne smije biti podložan subjektivnim i pristrasnim ocjenama i postupcima. To se može postići jedino na način da se ovaj Program i prateće odluke vrati na doradu, a da se prilikom izrade novog Programa sanacije kako kratkoročnih tako i dugoročnih šteta sačini cjelovit program, koji će predvidjeti kratkoročne mjere sa svim stimulacijama koje bi trajale 3 mjeseca ili dok traje pandemija, a takođe sadržavat će i dugoročne mjere koje bi predvidjele pomoć privredi na duži period.

Za izradu takvog programa uključiti Udruženje poslodavaca, Privrednu komoru, predstavnike Vlade, predstavnike naučnih organizacija i afirmisane stručnjake, koji se bave makroekonomskom politikom,  a mislim i da u javnoj upravi i javnom sektoru radi oko 4300 zaposlenih, od toga oko _____ sa visokom stručnom spremom, koji na razne načine mogu dati doprinos da sačinimo dobar plan sanacije šteta i pomoći privredi, odnosno plan mjera, koji će poslužiti za dugoročni razvoj postojećih firmi i za dovođenje novih investitora, kako bi spasili postojeće firme i zaposlene u njima, te obezbijedili nove investitore koji bi kreirali nova radna mjesta.

Tako urađen plan predstavljao bi stručnu podlogu za donošenje zakona o sanaciji šteta koji bi realizovao ne samo prava privrednih subjekata nego i obaveze da dobijena sredstva koriste prema namjenama i da zadrže zaposlene, a ne da nakon dobijanja budžetskih srestava otpuste radnike, jer ih ponuđeni Program i prateće odluke ne obavezuju da očuvaju radna mjesta.

Svaki drugi, pa i ovaj ponuđeni pristup je više deklarativan, populistički, netransparentan i neobezbjeđuje stabilnost poslovanja i očuvanje radnih mjesta što nam je osnovni cilj.

Sve ozbiljnije države, pa i u našem okruženju oba bosanskohercegovačka entitea ovo pitanje regulišu donošenjem zakona i na osnovu njega podzakonskih akata koji imaju za cilj da ovo pitanje kvalitetno i održivo riješe. Zato predlažem da i mi u Distriktu ovo pitanje riješimo zakonskim aktom koji vrlo brzo možemo donijeti i tako najbolje pomoći privredu, a i građanima koji se nalaze u socijalnim potrebama.

Donošenje zakona predlažem i iz još jednog veoma bitnog razloga, a to je da je prema postojećem pravnom sistemu Distrikta jasno propisano da se i u slučajevima proglašenog stanja nesreće, pa čak i vanrednog stanja moraju poštivati Statut i zakoni Distrikta. U skladu s tim, odlučivati o pravima, a posebno i obavezama pravnih i fizičkih lica moguće je samo na osnovu zakonskih akata. Navedeni Program nema snagu zakona, a i pravni osnov crpi iz opšte nadležnosti Vlade i Odjeljenja, što nikako ne može biti valjan pravni osnov za materiju koju uređuje. S tim u vezi, kako ovo veoma ozbiljno stanje ne bi dodatno ugrozili donošenjem oborivih i moguće nestatutarnih akata, smatram da je zakonsko uređenje ovog pitanja jedini ispravni pravni put, a što je dokazano i praksom okruženja.

Ovu krizu shvatimo kao izazov i šansu da pronađemo najbolji način kako za pomoć u sanaciji trenutnog stanja, to i za obezbjeđenje boljeg privrednog i društvenog prosperiteta Distrkta i njegovih građana.

 

 

Pin It
Print Friendly, PDF & Email