Savez Dodika i Čovića zauvijek ubija ideju opstanka BiH kao građanske, moderne i europske države

Iz intervjua Dragana Markovine

I u Bosni i Hercegovini je nedavno od podmlatka Stranke demokratske akcije (SDA) stigla ideja da se Titu oduzme ulica u Sarajevu. Srbija je to odavno učinila… U čemu je problem sa Titom, kome on danas toliko smeta?

MARKOVINA: Novonastali nacionalistički režimi u zemljama nekadašnje SFRJ svoje utemeljenje crpu iz negiranja svega što je simbolizirala socijalistička Jugoslavija – od antifašističke borbe, do ostalih socijalnih, kulturnih i civilizacijskih vrijednosti te epohe.

I to im, vidimo, dobro ide…

MARKOVINA: Što je tragično, naravno. U Srbiji i Hrvatskoj ta je politika definirana i formulirana ranih devedesetih. U BiH se, sa druge strane, sa vrijednostima o kojima govorim dosta dugo žongliralo, prije svega zbog činjenice da je BiH svoju državnost prvenstveno crpila iz ZAVNOBiH-a. Bosna je dugo bila zaokupljena velikim i ozbiljnim problemima, tako da nije ni bilo uvjeta da se pozabavi otklonom od navedenih jugoslavenskih vrijednosti. Sada su se stvari promijenile i… Ako netko nastoji sagraditi svoju otvoreno nacionalističku poziciju kakvu danas gradi SDA, onda je logično da prije svega posegne za rušenjem postulata na kojima je opstajala bivša zajednička država. Apsurdno je da takva politika nastavi baštiniti Tita kao nekakvog relevantnog faktora ili povjesnu ličnost na koju bi se oslonila. U tom smislu, iznenađuje me da inicijativa koju spominjete nije došla ranije.

Kada govorite o nacionalističkoj poziciji SDA, gdje ju tačno prepoznajete?

MARKOVINA: U svakodnevnom djelovanju u mjestima gdje ta stranka ima apsolutnu većinu. Malo po malo,cijela priča o ZAVNOBiH-u, koja može biti najsignifikatnija za ovo o čemu govorimo, koristi se gotovo isključivo u smislu da se ZAVNOBiH komemorira kao Dan državnosti. Istodobro, vrijednosti ZAVNOBiH-a – antifašizam, građansko društvo, modernizacija ili sekularna država – naprosto su pregaženi. Najzad, pogledajte kome su sve poslednjih godina oduzete ulice u Sarajevu, a kome su one date. Sve što važi za SDA, važi i za ostale nacinalne stranke u BiH, koje isto rade u sredinama u kojim imaju većinu. Naravno, u Sarajevu, kao i u ostalim gradovima u BiH, postoje građanska jezgra takozvanog normalnog svijeta, koji je, nažalost, manjina.

  U BiH poslednjih mjeseci jača savez HDZ-a i Milorada Dodika. Kako to objašnjavate?

MARKOVINA: Iako to nikada nije direktno izrečeno, cilj HDZ-a uvijek je bio da se na dijelu BiH koji ima kompaktnu hrvatsku većinu, plus prostori koji se nastoje prisvojiti iako su miješani sa Bošnjacima, napravi treći entitet ili teritorijalna cjelina. Gledano iz perspektive opće politike, HDZ BiH nikada suštinski nije bilo briga za Hrvate u Bosni; vodili su računa o Hrvatima u Hercegovini i dijelom u srednjoj Bosni. Što se, uostalom, pokazalo u ratu 1993. Pored toga, predavanje Posavine, neinzistiranje na povratku izbjeglih Hrvata u Republiku Srpsku, kao i neproblematiziranje bilo čega što se realno događa na tom prostoru, HDZ je ispunila sve uvjete da postane idealan saveznik Miloradu Dodiku. Draganu Čoviću potreban je netko tko će ga poduprijeti u zahtjevima za formiranje trećeg entiteta, što Dodiku savršeno odgovara, budući da time slabi poziciju “treće”, tj. bošnjačke strane. Najzad, što Dodika košta da pomogne Čovića? Svjestan je da mu Čović ni teritorijalno ni politički ne zadire u feud. To naročito važi u slučaju da se ostvari ideja trećeg entiteta, tj. onoga što se u Hrvatskoj danas moderno naziva “konsocijacijski model”. Suština je, dakle, ista, samo što ljepše, “evropskije” zvuči. Sve u svemu, savezom sa Čovićem, Dodik definitivno legitimira poziciju jedne od tri federalne jedinice u BiH, što mu omogućava da bude apsolutno miran kada je riječ o budućnosti RS.

Šta to konkretno znači? Na čiju je štetu zapravo savez Dodik-Čović?

 

MARKOVINA: Prije svega na štetu građana BiH, odnosno na štetu građanske Bosne i Hercegovine. Po mom sudu, savez Dodika i Čovića zauvijek ubija ideju opstanka BiH kao građanske, moderne i europske države. Naravno, postoji teza koju zastupaju čak i oni sa kojima sam u mnogo čemu znao biti suglasan, a koji tvrde da je ideja o građanskoj BiH paravan za bošnjačku unitarističku dominaciju…

Je li?

MARKOVINA: Ako govorimo iz perspektive bošnjačkog nacionalizma, to bi možda dijelom moglo biti točno. Međutim, ova teza u potpunosti zanemaruje, čak i negira poziciju onih građana BiH koji su zaista iskreno okrenuti građenju demokratskog, građanskog i modernog europskog društva. Njih se u toj raspravi doživljava kao da nikada nisu ni postojali, ili kao da ne postoje, što nema utemeljenje u realnosti.

www.avangarda.ba

Pin It