Slom pravne države u slučaju Đakić: Tužilac krio iskaze svjedoka

U Sudu BiH u toku je proces protiv Mensura Đakića, ratnog komandanta 1. bataljona 108. brčanske brigade i borca Begzada Kajtazija za slučaj navodnog ubistva tri civila tokom operacije vojnog napada na naselje Bukvik.

 Osman Mulahalilović, advokat optuženog, već mjesecima traži snimak intervjua koji je 15. septembra 1992. Đakić dao u svojstvu komandanta bataljona 108. brčanske brigade, piše Patria.

Prema više puta iznesenom mišljenju odbrane, snimak će pokazati da je Đakić nevin i da će optužba ključnog svjedoka Tužilaštva biti odmah oborena, a daljnji nastavak procesa pokazati se kao nepotreban.

       Tada je počelo sa ima - nema snimka.

Sud je uputio pismo Ministarstvu odbrane BiH, a ono dalo odobrenje Zajedničkom štabu Oružanih snaga da od nadležnog arhivskog depoa dobiju traženu dokumentaciju, kopiraju je, ovjere i dostave natrag Ministarstvu odbrane BiH na daljnje postupanje. Rečeno je da takav dokument postoji i da je lako dostupan.
Odmah nakon toga Zajednički štab Oružanih snaga 6. decembra dostavlja Izvještaj u kojem navodi kako su „u arhivskom depou privremeno raspoređena tek dva referenta koja nisu u mogućnosti u svojstvu istražioca izvršiti pregled arhivske građe.“  

  
 „Posve je teško naći taj zahtjev“, rečeno je. Videomaterijal odjednom više nije dostupan, a arhivari postaju „privremeni referenti koji nemaju pristup takvom materijalu.“  

Odbrana upozorava da je „očito da se mnoge ružne stvari odigravaju u pozadini ovog procesa protiv Mensura Đakića.“ Odredbama Zakona o krivičnom postupku BiH propisana je u članu 14. jednakost u postupanju: „Sud tužitelji i drugi organi dužni su sa jednakom pažnjom da ispituju i utvrđuju kako činjenice koje terete osumnjičenog, odnosno optuženog, tako i one koje im idu u korist.“

Krivični postupak je opet ozbiljno kontaminiran tokom procesa održanog 2. februara 2018. godine. Advokat optuženog Osman Mulahalilović je dokazao da je tužilac Miroslav Janjić u ovom procesu skrivao zapisnik od 7. oktobra 2013. godine. Radi se izjavi koju je dao ključni svjedok optužbe Ševket Lubinović, koji je ranije bio zaštićeni svjedok pod oznakom „M1“.

Tokom ispitivanja 11. septembra 2017., Lubinović je „istrčao“, pa se pokazalo da ima još zapisnika njegovog svjedočenja, za koje odbrana do tada nije znala da postoje. Ključno je da dva zapisnika nisu navedeni u optužnici, a za koje je advokat Mulahalilović saznao tek u pretresu. Dakle, te je zapisnike tužilac jednostavno skrivao. Trećeg oktobra 2017. Mulahalilović se obratio Tužiteljstvu Brčko Distrikta i oni su ga obavijestili da pored dva zapisnika od 2.2.2006. i 11.9.200. postoji i zapisnik o saslušanju od 7. oktobra 2013. godine u predmetu protiv Mensura Đakića. Tužilaštvo Brčkog potvrđuje da je taj zapisnik dostavilo Tužilaštvu BiH. 

 
Konačno, 2. februara, Sud BiH pita tužioca Janjića, šta je sa zapisnikom od 7. oktobra 2013. godine. Suočen sa dokazima Janjić uručuje taj zapisnik Mulahaliloviću.
Mulahalilović je zatim institirao da mu tužilac Janjić odgovori da li u Tužiteljstvu BiH postoji i peti zapisnik o saslušanju svjedoka Lubinovića. Ne postoji, rečeno mu je. 

                 
„Dakle, u optužnici se navode tri iskaza Lubinovića, a onda na pretresu iskrsne da postoje još dva iskaza, koji se kriju i ne dostavljaju odbrani, što je kršenje Zakona o krivičnom postupku BiH.“ Lubinović je, naime, davao pet različitih i kontradiktornih iskaza. „On je nažalost ključni svjedok, koji ovaj proces pretvara u najobičniju konstrukciju laži.“ 

Svojevremeno je tužilac Miroslav Janjić podnosio krivičnu prijavu protiv v.d. glavne tužiteljice Gordane Tadić zbog neefikasnog rada na predmetima ratnih zločina, pa je ubrzo povukao prijavu. Šta će uraditi glavna tužiteljica nakon ovih kompromitirajućih detalja u radu Janjića?

Ljudi iz međunarodne zajednice, kojima je stalo do napretka Bosne i Hercegovine, su sve više u sumnjama da se upravo u pravosuđu pokazuju ozbiljne kočnice napretka, koje od ove države prave taoca korupcije i kriminala.

 

Izvor: Patria

Pin It