BAMIJA OSVAJA BRČKO Sve više polja zasijano biljkom koja je SINONIM ZA ZDRAVLJE

Bamija, koju su ljudi iz ovih krajeva uglavom uzgajali za vlastite potrebe, u posljednje vrijeme pokriva sve više obradivih površina u Brčko distriktu, posebno u Palanci, koja se smatra najvećim uzgajivačem ove povrtlarske kulture u BiH.

– Ljudi koji koriste bamiju u ishrani na svim tržnicama u Banjaluci, Sarajevu i drugdje uglavnom pitaju da li je bamija iz Palanke – kaže Džemal Džonlić, koji se među prvima počeo baviti uzgojem bamije.

Ove godine bamijom je zasijao 4 dunuma. Isto toliko uzgaja njegov brat, a kaže da se oko 90 odsto stanovnika Palanke bavi isključivo ovom proizvodnjom.

– Isplati se, samo je neophodno imati mehanizaciju, posebno motokultivator, jer je mnogo okopavanja. Bamija ne smije biti u travi jer je guši, usporava joj rast i smanjuje prinos – objašnjava on.

Ističe da je riječ o veoma zdravoj biljci koju ne napadaju bolesti i štetočine i kojoj ne treba nikakava zaštita hemikalijama.

– Bamiju oblijeću samo pčele pa se jedino oni koji rade u polju moraju paziti da ih ne ujedu. Samo se kasno u jesen pojave crvi, ali tada je bamija već na izmaku i nema potrebe za tretiranjem – ističe Džonlić.

Uzgajivači objašnjavaju da se plodovi beru dok su veoma sitni, a potom se satima pripremaju za sušenje da bi ih nakon toga u niskama prodavali kao sušene plodove kojim je rok upotrebe i nekoliko godina ako se čuvaju na suhom mjestu.

Ševko Karamujić je penzioner i kaže da od uzgoja i prodaje bamije ima lijepu korist.

– Bamija je zdrava biljka koja danas procvjeta, a već sutra je ubereš. Jednostavna je za uzgoj, posebno kad ojača. Sije se početkom maja, a bere se do ranih mrazeva. Najosjetljivija je dok je mala, ali kada dostigne visinu od 40 do 60 cantimetara raste u visinu i do dva metra. Voli veoma toplo vrijeme, pa lako podnosi sušu i tada daje najbolje plodove – objašnjava Karamujić.

Procjene su da je u Palanci bamijom zasijano oko 200 dunuma, a sve više bamiju uzgajaju i stanovnici drugih mjesta južnog dijela Brčko distrikta: Brke, Rahića, Maoče, Prutača, Broda.

– Vlada bi mogla pomoći. U pojedinim kantonima poljoprivrednici u proljeće iznesu zahtjeve i kažu šta će sijati, a onda nadležni samo provjere. Ja sam do novembra čekao da oni dođu i vide daje nešto bilo posijano, ali to je već kraj vegetacije. Tu se ne slažemo i to bi trebalo vidjeti u nadležnom odjeljenju kako da nam pomognu, jer ljudi žele da rade i da ostanu kod svojih kuća – kaže Karamujić.

Zoran Gajić, šef odjeljenja za poljoprivredu, kaže da su proizvođači bamije obuhvaćeni podsticajima kao i svi drugi u Brčko distriktu.

– Oni imaju podsticaje kao i ostali proizvođači ratarskih kultura, a o svim nejasnoćama ili problemima koje imaju u proizvodnji spremni smo da razgovaramo s njima – rekao je Gajić.

Nekad hrana za bogate

Uzgajivači bamije kažu da je ova povrtlarska kultura veoma zdrava i korisna u ishrani, posebno dijabetičara i ljudi sa smetnjama u probavi.

– U naše krajeve bamija je stigla sa istoka. Nekada je to bila hrana samo za bogate, a danas je dostupna svima i koristi se u ishrani širom svijeta – kaže Ševko Karamujić.

Višestruke su koristi ove biljke: odlična je za održavanje trudnoće, za prevenciju dijabetesa, pospješuje zdravlje bubrega i debelog crijeva, može pomoći kod respiratornih problema poput astme, utiče na mladalački izgled kože…

 

Izvor: srpskainfo.com

 

 

Pin It
Print Friendly, PDF & Email