KORONA USPJESI BRČANSKOG KRIZNOG ŠTABA: STOPA SMRTNOSTI U DISTRIKTU

Svakodnevno slušamo hvalospjeve brčanskog Kriznog štaba o njihovim uspjesima kojima su nas spasili od ove krizne situacije izazvane pandemijom korona virusa.  No da li je sve baš tako kako nam prezentuju prikazaćemo u kratkim crtama kroz brojeve koji ne lažu. I to ni manje ni više nego brojeve koji prikazuju smrtnost kod nas, u regionu i u svijetu.

I dok nam u Brčkom u Kriznom štabu zdravstvo predstavlja diplomirani ekonomista, a Predsjednik Kriznog štaba je novinar i pravnik, ali mu je malo bila titula predsjednika pa se proglasio Komandantom, dotle brojevi tj. stopa smrtnosti govore o njihovim uspjesima.

Za usporedbu sa Brčko distriktom BiH gdje je stopa smrtnosti izazvana bolešću COVID-19 gotovo 16% u ostatku svijeta ona je više nego duplo manja, a u regionu stopa smrtnosti je i četverostruko manja. Je li to taj uspjeh brčanskog Kriznog štaba?

Ponovimo još jednom. U Brčkom je umrlo gotovo 16% oboljelih, a u svijetu je umrlo 7.7%. Kada je region u pitanju brojke su još i drastičnije na štetu Brčkog. U odnosu na Brčko gdje od ukupnog broja zaraženih umire gotovo 16% u ostatku Bosne i Hercegovine stopa smrtnosti je tek 4.14%. U Srbiji umre 2.03% oboljelih, Hrvatskoj 3.76%, Crnoj Gori 2.48%, Albaniji 3.89%, Kosovu 2.64%, Makedoniji 5.55%.

Čak i najpogođenije zemlje u kojima zdravstveni sistem nije mogao podnijeti pritisak broja zaraženih imaju upola manju stopu smrtnosti od Brčko distrikta. Tako je u Italiji umrlo 13.73% oboljelih, Španjolskoj 11.64%, SAD-u 5.78%.

Napomenimo još da je u svim tim dijelovima svijeta samoizolacija iznosila 14 dana, a da je ista ta samoizolacija u Brčkom, odlukog našeg stručnog Kriznog štaba bila dvostruko duža tj. 28 dana.  Njemačko zdravstvo je 14 dana procjenjivalo da li je zaražena njemačka kancelarka Angela Merkel, a brčansko zdravstvo se 28 dana brinulo o hiljadama naših građana u samoizolaciji. I opet je u Njemačkoj stopa smrtnosti 4.12%, a u Brčkom skoro 16%.

Zašto je tako? Možda jer je svijet napore usmjerio prema zdravstvu, a ne prema policiji, inspektoratu i represiji, prijetnjama i novčanim kaznama. Jer su se na njihovim ulicama mogla vidjeti vozila hitne pomoći, a ne vozila policije. Možda i jer su rebalans budžeta u svijetu prvo radili da pomognu zdravstvo, a onda su se okrenuli ekonomiji i dodjeljivanju pomoći svojim privatnim firmama koje se vode na suprugama i rođacima.  Možda i zbog toga što se u svijetu selekcija zdravstvenih radnika vrši prema njihovom znanju, obrazovanju i uspjesima, a ne pripadnosti pojedinoj stranci.

Možda je sve tako, a možda i nije. U svakom slučaju izborna je godina, a mi ćemo opet izabrati jedne te iste „komadante“  jer to radimo već punih 20 godina. I zadovoljni smo. Da nismo ne bi bilo tako.

 

Vrlo neuki građanin

 

 

Pin It
Print Friendly, PDF & Email